Papinski hrvatski zavod sv. Jeronima organizirao je 12. studenog tradicionalnu proslavu blagdana sv. Nikole Tavelića – franjevca i mučenika – koja je ujedno i Jesenski susret hrvatskih rimskih studenata. Tom prigodom, svečano euharistijsko slavlje u Hrvatskoj crkvi sv. Jeronima, predslavio je fra Marko Gulin, član Međunarodnog zavoda Antonianum u Rimu i Hrvatske franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda te Skotističke komisije.
Koncelebrirali su rektor Zavoda Marko Đurin, fra Zdravko Dadić OFM, provincijal Franjevačke provincije sv. Križa – Bosne Srebrne, fra Darko Tepert OFM, generalni tajnik za formaciju i studij Reda Manje Braće, mons. Hrvoje Škrlec iz Državnog tajništva Svete Stolice te ostali svećenici koji su u Rimu na studiju ili na raznim službama.
Na misi je sudjelovala i Tea Zupičić, otpravnica poslova u Veleposlanstvu Republike Hrvatske pri Svetoj Stolci.
Predslavitelj je protumačio motive evanđeoskoga odlomaka: djevice, ulje i svjetlo. Djevice simboliziraju Isusove učenike od kojih se traži vjernost i pripravnost za konačni susret sa Zaručnikom. Ako se ova prispodoba poveže s drugom izrekom koja nalazimo kod Luke – neka vam bokovi budu opasani i svjetiljke upaljene (Lk 12, 35) – otkriva se važnost kreposti čistoće koja je neodvojiva od identiteta Isusova učenika; premda se o ovoj temi premalo govori. Propovjednik je citirao papu Pija X. koji na pitanje je li nečistoća veliki grijeh, u svom katekizmu, odgovara: «To je preteški grijeh i vrlo odvratan pred Bogom i ljudima zato što snizuje čovjeka na razinu životinje, vuče ga u mnoge druge grijehe i poroke te izaziva najstrože kazne na ovom i na drugom svijetu.» Tema čistoće, dakle, jest temeljna i sudbonosna u recima pročitanog evanđelja jer po njoj Duh Sveti boravi u nama i po nama djeluje. Ulje se često promatra kao simbol djelima milosrđa, no ono je i sakramentalni simbol Duha Svetoga u Starome zavjetu. Stoga, posjedovanje Duha, Njegova prisutnost u našem životu jest cilj našeg kršćanskog života. U povezanosti s temom čistoće, moguće je reći da ulje koje nose kršćani treba biti djevičansko, a ono kojeg nose Bogu posvećene osobe i ekstra djevičansko. Svjetlo je moguće promatrati kao simbol djelȃ koja trebaju biti usmjerena na proslavu Oca nebeskoga koje proizlazi iz prijateljevanja sa Zaručnikom.
Fra Marko nastavio je kako je sv. Nikola Tavelić živio i realizirao današnje evanđelje? Desetogodišnja misija u Bosni služila je kao svojevrsna priprema za još zahtjevniju misiju u Svetoj zemlji što pokazuje da je Nikolin modus vivendi bio gorjeti za Krista, pronositi svjetlo evanđelja. U posljednjoj fazi života izgarao je od želje da donese svjetlo Kristova evanđelja muslimanima. On je prolijevanjem krvi postao kao svijeća koja je bila konzumirana u žrtvi paljenici prinesenoj na gori Sionu. To se otkriva i u činjenici da se Nikolina Golgota nalazila nedaleko od Isusove Golgote. Nadalje, propovjednik je istakao vlastitost Šibenika kao hrvatskog kraljevskog grada koji odražava i vjeru u Krista koja se očituje u običaju stavljanju Kristova monograma na nadvratnike ulaznih vrata; iz takvoga okruženja dolazi prvi hrvatski kanonizirani svetac. Njegov život jest primjer te potiče na nasljedovanje – biti onaj koji donosi Učitelja i njegovo svjetlo svijetu – koje je moguće izgradnjom kršćanskog identiteta molitvom, žrtvom i su-životom s Isusom.
Na kraju mise rektor Đurin zahvalio je fra Marku na predslavljenju te na prigodnoj homiliji, kao i svima koji su na različite načine doprinijeli svečanosti slavlja. Ujedno je i pozdravio sve nazočne svećenike, redovnike i redovnice, studente i studentice; na poseban način studente koji su ove godine započeli svoj boravak u Rimu. U svom obraćanju rektor Đurin zahvalio je i svima koji su dali svoj doprinos u pripremi izdanja Hrvatskog rimskog adresara 2023./2024. koji je na kraju mise predstavljen.
Marin Mlađenović
Foto: Marko Martić