Proljetni susret hrvatskih rimskih studenata 2011.

Zbornik

Rim, 15. svibnja 2011. – Na četvrtu Vazmenu nedjelju, o blagdanu svetog Leopolda Bogdana Mandića i blaženog Ivana Merza, u hrvatskoj crkvi sv. Jeronima u Rimu održan je tradicionalni susret hrvatskih rimskih studenata. Svetu misu predvodio je i propovijedao vlč. Mario Tomljanović, svećenik riječke nadbiskupije i student na papinskom sveučilištu Gregorijana. Na početku svete mise, rektor Zavoda sv. Jeronima mons. Jure Bogdan pozdravio je sve nazočne. Vlč. Tomljanović u homiliji osvrnuo se na Isusa kao Dobroga Pastira koji svoje stado hrani, vodi i štiti, uzimajući neke od svojih ovaca te ih darivajući stadu stvara kao učinkovite pastire.

„Poznam svoje ovce“ – govori Gospodin, mi smo ovdje jer želimo upoznati, vjerovati Bogu. „Vjerujemo u njegovu ljubav kojom nas ljubi, ljubav je to koja je izbor znanja. On nas poznaje i zove po imenu, ljubi nas prije svega i ne traži ništa za uzvrat. Samo ljubav nam omogućuje da zaronimo dubine, samo oči ljubavi znaju skrivene utore života i povijesti, samo oni koji vole poznaju tajne srca ljudi, ovo je tajna koju je Bog „urezao“ u srce svakome od svoje djece.“ Pozivajući okupljenu zajednicu da se uzdigne srcima do nebesa prema veličini svetosti i blaženosti koje se u današnjem slavlju prisjećamo, vlč. Tomljanović završio je razmišljanje sljedećim riječima: „Budimo narod vjere, narod ljubavi i narod koji se ne prestaje nadati – to nas podučavaju primjeri blaženog Ivana Merza i svetog Leopolda Mandića. Ali njih je poučavao onaj dobri i lijepi Pastir koji ne prestaje poučavati i zvati svoj Narod u Crkvu. Stoga steknimo Krista i pronađimo smisao naših života samo u Njemu i ostanimo odani Majci njegovoj.“

Uz vlč. Marija na svetoj misi su koncelebrirali rektor Zavoda sv. Jeronima mons. Jure Bogdan, duhovnik Zavoda sv. Jeronima o. Mihály Szentmártoni, te 40-tak svećenika studenata i vršitelja različitih službi u Rimu i Vatikanu. Liturgijsko slavlje animirao je mješoviti zbor crkve sv. Jeronima pod vodstvom vicerektora don Željka Majića.

Nakon mise uslijedilo je predstavljanje knjige s temom zajedništvo, pod naslovom „Na tragu zajedništva“, Zbornik radova hrvatskih rimskih studenata. Riječ je o zborniku koji na svojim stranicama donosi razmišljanja hrvatskih svećenika i studenata iz Rima, nastala u sklopu okruglih stolova, duhovnih obnova, molitava i liturgijskih slavlja koja su se odvijala za vrijeme akademske godine 2010./2011.

Predstavljanje zbornika radova „Na tragu zajedništva“

Zbornik iz Collectanea Croatico-Hieronymiana de Urbe, pod naslovom „Na tragu zajedništva“, čiji su autori svećenici Papinskog hrvatskog zavoda sv. Jeronima i hrvatski studenti koji se usavršavaju na rimskih sveučilištima, već je treći zbornik te vrste u nizu. Koncepcija i tema ovogodišnjeg Zbornika nastala je kao plod okruglih stolova koji su se održavali u Papinskom hrvatskom zavodu sv. Jeronima u Rimu, u organizaciji vicerektora don Željka Majića. U Zborniku se nalaze tekstovi koji govore o temi zajedništva kroz razne aspekte duhovnog, crkvenog, sociološkog i katehetskog karaktera. U dodatku Zbornika nalazi se tekst prof. o. Stjepana Krasića sa predstavljana knjige „Počelo je u Rimu“ te nagovori i propovijedi s duhovnih obnova za hrvatske rimske studente koje su održane u Frascatiju i svetištu Divino Amore. Sam naslov zbornika „Na tragu zajedništva“ sugerira zaključak da su autori članaka sabranih u Zborniku nastojali ući u trag pravoga i istinskoga zajedništva, suvereno se služeći raspoloživom literaturom, te zdravim znanstvenim, ljudskim, crkvenim i vjerničkim promišljanjima. Dodatak Zborniku svjedoči da je bilo i duhovnoga zalijevanja, a ne samo intelektualnoga naprezanja.

Don Edvard Punda razmišlja o Crkvi kao mističnoj zajednici. Vlč. Josip Vrančić nadahnut djelima nedavno preminuloga kardinala Tomaša Špidlika, u formi teološkoga eseja govori o Duhovnom zajedništvu Europe. Pavle Mijović, u članku Europski ustav i/ili kršćanstvo: Između kulture i civilizacije, analizira preambulu europskoga ustava i nastoji otkriti razloge prešućivanja kršćanskih korijena. “Ne imati straha od drugoga i drugačijega” naslov je članka koji potpisuje Vikica Vujica. Da netko pred nekim nema straha pokazuje se u stupnju otvorenosti dijaloga. Kao modele dijaloga koje bi svakako valjalo upoznati Vikica predstavlja Raimona Panikara i Thomasa Mertona. Vlč. Davor Klečina, s pravnog aspekata bavi se temom: Comunicatio in sacris između katolika i pravoslavaca. Ana Haramina u uvodu svoga članka: Emocionalno kompetentni pojedinac na putu zajedništva, zajedno s psihologinjom C. Saami postavlja pitanje: Može li se biti emocionalno kompetentan a ne imati pameti? P. Vinko Sudar u članku: Duhovno prijateljstvo, svjestan devalvacije pojma i stvarnosti prijateljstva, postavlja pitanje: Prijateljstvo – što je to? Snježana Mališa u članku: Isusova pedagogija u službi zajedništva, Isusa promatra kao model i Učitelja. Isusov model je model zrelosti i odgovornoga poučavanja: poučava savjest za osjetljivost na dobro i zlo, istinskim vrednotama i ispravnim prosudbama, osjećaju obveze i ljudskim kvalitetama. Katehezu ostvarenu kao integralni odgoj u vjeri koji prema svojim temeljnim ciljevima nema drugog zadatka doli uvoditi u zajedništvo s Bogom i ljudima stjecanjem sposobnosti koje to omogućuju, tj. sposobnosti prema sebi, drugima, Bogu i svemu stvorenom, progovara u članku s. Marijana Mohorić: Kateheza u službi odgoja zajedništva – potvrda i izazovi hrvatskom katehetskom modelu. Anita Posarić u članku: Vjerodostojnost kao temelj uspješne komunikacije među ostalim veli: Današnji je čovjek u svakodnevnom životu uronjen u različite razine, forme i načine komunikacije. U tom smislu postavlja se pitanje koje su to komunikacije i informacije vrijedne za čovjekov napredak kao i za napredak društva općenito.

Tko je moj bližnji u novom svijetu, svijetu razvijenosti komunikacija, pita se i sam sveti otac Benedikt XVI, a s njim i vlč. Krunoslav Novak u članku: Osobni identitet i pripadnost zajednici u vremenu virtualnih društvenih mreža. Bližnji je zasigurno čovjek prema kojemu nas obvezuje evanđelje. Potrebno je uzeti u obzir da iza svakog profila u virtualnoj društvenoj mreži, iza svakog računala postoji konkretan čovjek, osoba i prema njoj u duhu Isusove prispodobe o milosrdnom Samaritancu treba se odnositi kao prema bližnjemu, poštujući dostojanstvo osobe. Tehnička priprema Zbornika povjerena je izdavačkoj kući Crkva na kamenu Mostar. Omot je djelo vlč. Krunoslava Novaka. Nakladnici su Papinski hrvatski zavod sv. Jeronima i Glas Koncila. Za Zbornik (ukupno 298 stranica) odgovara mons. Jure Bogdan, rektor Zavoda sv. Jeronima, a uredili su ga Božo Goluža i vicerektor don Željko Majić.

O Zborniku su govorili duhovnik Zavoda sv. Jeronima o. Mihály Szentmártoni, vicerektor Zavoda don Željko Majić te Vikica Vujica, studentica misiologije na Papinskome sveučilištu Gregorijana, koja se ujedno i zahvalila svima u ime autora Zbornika. Za vrijeme predstavljanja kratke glazbene predahe pružila je Marina Lončar za orguljama. Nakon predstavljanja Zbornika uslijedilo je zajedničko druženje uz domjenak u prostorima Zavoda.

A.M.