Prof. dr. Adalbert Rebić
(23. siječnja 1937.-20. veljače 2014.)
Svećenik Zagrebačke nadbiskupije i prebendar Zbora prebendara prvostolne crkve Zagrebačke, ugledni bibličar prof. dr. Adalbert Rebić, ex-alumnus Zavoda sv. Jeronima, preminuo je u četvrtak 20. veljače 2014. u ranim jutarnjim satima (04,30 sati), u Svećeničkom domu sv. Josipa u Zagrebu u 78. godini života i 50. godini svećeništva.
Aladbert Rebić se rodio 23. siječnja 1937. u Klenovcu Humskom u Humu na Sutli u župi Uznesenje BDM, Taborsko. Pučku školu pohađao je u rodnome mjestu od 1944. do 1948., a Klasičnu gimnaziju u Zagrebu od 1948.-1956. godine. Filozofsko-teološki studij pohađao je u Zagrebu na Katoličkom bogoslovnom fakultetu i završio u Rimu na Papinskome sveučilištu Gregoriana. Od 1960. do 1965. bio je pitomac Papinskog Zavoda Germanicum-Hungaricum. Za svećenika Zagrebačke nadbiskupije zaredio ga je münchenski nadbiskup kardinal Julius August Döfner, u crkvi sv. Ignacija u Rimu, 10. listopada 1964. Mladu misu je slavio 11. listopada 1964. u Hrvatskoj crkvi svetog Jeronima u Rimu. Propovjednik na mladoj misi bio je tadašnji pomoćni zagrebački biskup Franjo Kuharić, (kasnije nadbiskup metropolit, kardinal). O Rebićevom životu i vladanju u Germanicumu njegov rektor Zavoda se pismeno izrazio s velikim pohvalama[1]. U Zavodu sv. Jeronima Rebić je boravio 1965.-1969. Studirao je teologiju na Gregoriani i biblijske znanosti na Papinskom biblijskom institutu. Dok je bio u Zavodu sv. Jeronima pastoralno je subotom i nedjeljom djelovao na rimskim župama. Na Biblijskom institutu je magistrirao 31. listopada 1967. Doktorirao je biblijsku teologiju na bogoslovnome fakultetu Gregorijanskoga sveučilišta 3. ožujka 1969. Naslov doktorske radnje: Das Auftreten und die Predigt Johannes des Täufers (Mt 3,1-17 und Paral.). Die Redaktion und Tradition.
Na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu bio je profesor biblijskih znanosti, orijentalnih jezika (hebrejski, aramejski, sirijski i arapski) i biblijske arheologije od 1968. do 2007. Predavao je i Đakovačkoj teologiji (Danas Katolički bogoslovni fakultet). U izdavačkoj kući Kršćanska sadašnjost bio je urednik biblijskih izdanja i njezin direktor od 1968. do 2009. godine.
Kao lektor hrvatskog prijevoda Jeremije proroka, knjige Tužaljki i Ezekijela proroka, sudjelovao je u prijevodu Biblije na hrvatski jezik u izdanju izdavačke kuće “Stvarnost” 1968. godine. Bio je urednik izdanja “Jeruzalemske Biblije” (KS, 1994.) u kojem je s francuskog jezika preveo uvode u pojedine biblijske knjige Staroga zavjeta te tumačenja i komentare uz pojedine biblijske tekstove, a zaslužan je i za izdanje “Biblijskog priručnika” i prijevod s francuskog “Ekumenskog prijevoda Biblije”. Kao urednik zaslužan je za izdanje “Općeg religijskog leksikona”. U svom plodonosnom radu objavio je 28 djela te oko 400 članaka u raznim domaćim i inozemnim časopisima.
Dr. Adalbert Rebić bio je član Društva hrvatskih književnih prevoditelja (od 1974.), član Društva umjetnika Hrvatske i redoviti član Papinske međunarodne marijanske akademije u Rimu (od 1980.). Sudjelovao je na brojnim međunarodnim znanstvenim skupovima.
Uz dopuštenje svoga nadbiskupa Ordinarija, od 1991. do 1995. godine obnašao je službu predstojnika Vladinog Ureda za prognanike i izbjeglice, a 1995. godine bio je ministar u Vladi Republike Hrvatske zadužen za humanitarna pitanja. Kao Direktor Kršćanske sadašnjosti redovno je svoje osobne knjige ali i sva izdanja „Kršćanske sadašnjosti” darivao po jedan primjerak knjižnici Zavoda svetoga Jeronima. Sa Zavodom sv. Jeronima je ostao povezan cijelog svog života. Vrsni poznavetelj Biblije, često je organizirao i sam vodio brojna hodočašća u Svetu Zemlju. Tako su i svećenici iz Zavoda sv. Jeronima hodočastili u Svetu zemlju od 11. do 18. ožujka 2011. godine pod stručnim vodstvom profesora Adalberta Rebića. Ukop pokojnikova tijela bit će u ponedjeljak 24. veljače u 11.40 sati na zagrebačkome groblju Mirogoju.
Dušu preminulog profesora Rebića preporučimo Gospodinu u svojim molitvama.
Pokoj vječni Daruj mu Gospodine i svijetlost vječna svijetlila njemu.
Počivao u miru Božjemu.
[1] „Porro testor illum studiis ecclesiasticis semper magna cum diligentia vacasse et in disciplina Collegii bene probatum fuisse”, u Litterae Testimoniales, Osobnik, Adalbert Rebić, APHZSJ.
