|
|
admin, 10.03.2024.  U subotu 9. ožujka 2024. u Hrvatskoj crkvi sv. Jeronima u Rimu održan je korizmeni koncert pod nazivom „Križu Svetom“ Hrvatske kulturno umjetničke udruge Sveti Martin iz Svetog Martina na Muri, osnovane 1995. godine u svrhu obogaćivanja društvenog života Općine i želje da se očuva kulturna i etno baština kraja. Više/più…
admin, 05.03.2024. U nedjelju 17. ožujka 2024. održat će se korizmena duhovna obnova za redovnice, studente i vjernike laike u našoj Hrvatskoj crkvi sv. Jeronima u Rimu prije nedjeljne večernje svete mise na hrvatskom jeziku.
Duhovni nagovor će biti u 16:30 sati u crkvi, a održat će ga vlč. Luka Klarica, svećenik Riječke nadbiskupije, član Zavoda sv. Jeronima. Nakon toga bit će prilika za svetu ispovijed, pobožnost križnoga puta i onda redovita sveta misa na hrvatskom jeziku u 18:00 sati.
admin, 26.02.2024. U subotu 9. ožujka 2024., u 19:30 sati u Hrvatskoj crkvi sv. Jeronima u Rimu bit će održan korizmeni koncert pod nazivom „Križu Svetom“ Hrvatske kulturno umjetničke udruge Sveti Martin iz Svetog Martina na Muri. Više/più…
admin, 25.02.2024.  Od 22. do 25. veljače 2024. svećenici Papinskog hrvatskog zavoda sv. Jeronima, zajedno s rektorom Markom Đurinom i vicerektorom Markom Škrabom te mons. Hrvojem Škrlecom, iz Državnog Tajništva Svete Stolice, sudjelovali su na godišnjim duhovnim vježbama u svetištu sv. Gabrijela od Gospe Žalosne (San Gabriele dell’Addolorata) kod redovnika pasionista u mjestu Isola del Gran Sasso u talijanskoj pokrajini Abruzzo. Ovogodišnje duhovne vježbe predvodio je fra Darko Tepert, OFM, generalni tajnik za formaciju i studije Franjevačkog reda. Više/più…
admin, 25.02.2024.  U petak, 23. veljače 2024. godine na Papinskom sveučilištu Gregorijana u Rimu, vlč. Antun Faltak obranio je doktorsku disertaciju iz kanonskog prava. Tema disertacije je zloupotreba svijesti (L’abuso di coscienza e il suo rilievo per il diritto penale canonico. Una fattispecie presente ma non specificata). Uz mentora, prof. Damiana Astiguete, SJ., komisiju su činili prof. Marcelo Gidi, SJ., u svojstvu drugog cenzora te prof. Alan Modrić, SJ., kao predsjednik komisije. Više/più…
admin, 13.02.2024.  Petar Palić
mostarsko-duvanjski biskup
apostolski upravitelj trebinjsko-mrkanski
Blagdan sv. Ćirila i Metoda
Bazilika sv. Klementa, Rim, 12. veljače 2024.
HOMILIJA
Čitanja: Iz 52, 7-10; Ef 3, 14-19
Evanđelje: Mk 16, 15-20
1. Draga braćo svećenici, sestre redovnice, draga braćo i sestre!
Srdačno sve pozdravljam i radujem se što danas zajedno sa svima vama slavim ovu euharistiju u bazilici sv. Klementa, gdje počiva tijelo sv. Ćirila, koga je zajedno s njegovim bratom sv. Metodom sveti papa Ivan Pavao II. proglasio suzaštitnicima Europe.
Oni su bili, kako će reći sv. Ivan Pavao II., „braća po krvi, ali još više u vjeri, neustrašivi nasljedovatelji Kristovi i neumorni propovjednici Božje Riječi.“ (Ivan Pavao II., Homilija, 14. veljače 1981.) Više/più…
admin, 13.02.2024.  U ponedjeljak 12. veljače 2024., u bazilici sv. Klementa u Rimu proslavljen je blagdan svete braće Ćirila i Metoda, slavenskih apostola i suzaštitnika Europe.
Kako se već tradicionalno u organizaciji slavlja koje je prema rimskom običaju spomen na preminuće sv. Ćirila čiji se grob nalazi u kripti bazilike, izmjenjuju četiri papinska slavenska zavoda u Rimu (hrvatski, češki, slovački i slovenski), ove godine slavlje je organizirao Papinski hrvatski zavod sv. Jeronima.
Euharistijsko slavlje na talijanskom jeziku predslavio je mons. Petar Palić, biskup mostarsko-duvanjski i apostolski upravitelj trebinjsko-mrkanjski. Na misi je bio prisutan mons. Jonaš Maxim, nadbiskup metropolit Prešova, poglavar Grkokatoličke crkve sui iuris u Slovačkoj. Koncelebrirali su rektori rimskih zavoda, nastavnici Papinskih sveučilišta, članovi raznih dikasterija Rimske kurije, svećenici članovi rimskih zavoda te drugi svećenici i redovnici koji su na studiju ili službi u Rimu. Više/più…
admin, 11.02.2024. Propovijed, liturgijska memorija bl. Alojzija Stepinca
Hrvatska crkva sv. Jeronima
10. veljače 2024.
Mudr 3,1-9; 2 Kor 6,4-10; Iv 13,24-26
Kard. Luis Antonio Gokim Tagle
 Zahvaljujemo Bogu koji nas je okupio kao zajednicu na ovom euharistijskom slavlju dok slavimo bl. Alojzija Stepinca, biskupa i mučenika. Vi koji dolazite iz Hrvatske poznajete dobro njegov život, njegovu službu i njegovo trpljenje. No, svaki mučenik dar je i sveopćoj Crkvi. Svaki nam mučenik na svoj način pokazuje značenje nasljedovanja Isusa. Dopustite mi da podijelim nekoliko točaka za naše razmatranje. Više/più…
admin, 11.02.2024. Omelia, memoria liturgica Beato Alojzije Stepinac
Chiesa di San Girolamo dei Croati
10 febbraio 2024
Sap 3,1-9; 2 Cor 6,4-10; Gv 13,24-26
Card. Luis Antonio Gokim Tagle
Ringraziamo Dio che ci ha riuniti come comunità in questa Eucaristia mentre ricordiamo il beato Luigi Stepinac, vescovo e martire. Voi che venite dalla Croazia conoscete la sua vita, il suo ministero e le sue sofferenze. Ma ogni martire è un dono per tutta la Chiesa. Ogni martire evidenzia a modo suo il significato della sequela di Gesù. Permettetemi di condividere alcuni punti per la nostra riflessione. Više/più…
admin, 11.02.2024.  U subotu 10. veljače 2024., u Hrvatskoj crkvi sv. Jeronima u Rimu, hrvatska rimska zajednica proslavila je blagdan bl. Alojzija Stepinca, biskupa i mučenika.
Na svečanom euharistijskom slavlju koje je predslavio kard. Luis Antonio Gokim Tagle, pro-prefekt Dikasterija za evangelizaciju, koncelebrirali su mons. Giorgio Lingua, apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj te mons. Petar Palić, mostarsko-duvanjski biskup. Također koncelebriralo je i tridesetak svećenika, među kojima su, uz članove Zavoda sv. Jeronima, bili: mons. Ivan Kovač, podtajnik Dikasterija za biskupe; mons. Janusz Blachowiak, mons. Hrvoje Škrlec, mons. Jan Maria Chun Yean Choong iz Državnog Tajništva; prof. Fernando Puig, dekan Fakulteta kanonskog prava Papinskog sveučilišta Svetog Križa; prof. Krzysztof Bieliński s Alfozijanske akademije, rektori drugih rimskih crkvenih zavoda te hrvatski svećenici i redovnici koji su na studiju ili službi u Rimu. Više/più…
|
ADRESA ZAVODA
Papinski hrvatski zavod svetog Jeronima
Via Tomacelli, 132
I - 00186 ROMA
INDIRIZZO DEL COLLEGIO
Pontificio Collegio Croato di San Girolamo
Via Tomacelli, 132
I - 00186 ROMA
+39.06.996.94.410;
+39.06.996.94.415;
collegium.croaticum
@gmail.com
ADRESA CRKVE
Hrvatska crkva svetog Jeronima
Via Tomacelli, 132
I - 00186 ROMA
INDIRIZZO DELLA CHIESA
Chiesa di San Girolamo dei
Croati
Via Tomacelli, 132
I - 00186 ROMA
+39.06.996.94.410;
+39.06.996.94.813;
collegium.croaticum
@gmail.com
RASPORED SVETIH MISA U HRVATSKOJ CRKVI SVETOGA JERONIMA U RIMU
Crkva je otvorena tijekom cijele godine
od 7.00-9.00 i od 17.00-19.00
(četvrtkom od 18.00-19.00)
(osim u srpnju, kolovozu i prvoj polovici rujna)
NEDJELJE I SVETKOVINE
10.30 - TALIJANSKI
12.00 - TALIJANSKI
18.00 - HRVATSKI
RADNI DAN
07.00 - TALIJANSKI
07.30 - TALIJANSKI
08.00 - TALIJANSKI
18.30 - TALIJANSKI
Moguće je slaviti svetu Misu na hrvatskome jeziku u terminima talijanskih Misa ili u neko drugo vrijeme, uz prethodni dogovor s Upravom crkve i zavoda. Za vrijeme svetih misa se ispovijeda.
ORARI DELLE SANTE MESSE NELLA CHIESA DI SAN GIROLAMO DEI CROATI
La chiesa è aperta durante tutto l’anno nei seguenti orari:
Lunedì-Mercoledì
7:00–9:00, 17:00–19:00
Giovedì
18:00–19:00
Venerdi-Sabato
7:00–9:00, 17:00–19:00
Domenica e solennità
10:30–13:00, 17:00–19:00
Nei mesi di luglio e agosto e nella prima metà di settembre entra in vigore l’orario estivo, che verrà comunicato
DOMENICA E GIORNI FESTIVI
10.30 - italiano
12.00 - italiano
18.00 - croato
GIORNI FERIALI
07.00 - italiano
07.30 - italiano
08.00 - italiano
18.30 - italiano
E’ possibile celebrare la santa messa in lingua croata negli orari delle messe in lingua italiana o in un altro orario, previo accordo con l’amministrazione della Chiesa e del Collegio.
Nel corso delle sante messe è possibile accedere al sacramento della confessione in lingua croata e italiana.
|
U subotu 9. ožujka 2024. u Hrvatskoj crkvi sv. Jeronima u Rimu održan je korizmeni koncert pod nazivom „Križu Svetom“ Hrvatske kulturno umjetničke udruge Sveti Martin iz Svetog Martina na Muri, osnovane 1995. godine u svrhu obogaćivanja društvenog života Općine i želje da se očuva kulturna i etno baština kraja. Više/più…
