Adventska duhovna obnova Zavoda sv. Jeronima

U subotu 26. studenoga 2022., svećenici-studenti Papinskog hrvatskog zavoda sv. Jeronima u Rimu, u zajedništvu s vicerektorom vlč. Markom Škrabom te časnim sestrama i djelatnicama Zavoda, uputili su se na adventsku duhovnu obnovu u duhovni centar «Casa Divin Maestro» u mjestu Ariccia. Duhovna obnova sastojala se od nagovora duhovnika p. Alana Modrića, mogućnosti za svetu ispovijed i osobnu molitvu u samoći te zajedničkog misnog slavlja koje je predslavio vicerektor Zavoda vlč. Marko Škraba, dok je propovijedao duhovnik p. Modrić.

         Svoj nagovor kojeg je naslovio «On sam hita da nas spasi», p. Modrić utemeljio je na Iz 35,1-4 odnosno opisu povratka izraelskog naroda iz izgnanstva u Babilonu u kojem je prorok Izaija pozvao Izraelce na radost jer im se Bog kao onaj koji je uvijek na djelu, pokazao kao onaj koji hita da spasi čovjeka. Pritom, nadodao je p. Modrić, o čovjeku ovisi koliko je spreman njegovo spasiteljsko djelovanje uočiti, prihvatiti i posvojiti u svom životu.

         Nadalje, osvrnuvši se na četiri svijeće adventa, rekao je kako je u jednoj od njih simbolizirano spomenuto spasenje, dok preostale tri svijeće sa simbolikom svjetla predstavljaju tri značajke došašća, a to su nada, radost i pouzdanje.

         Promišljajući o nadi kao značajci došašća, p. Modrić rekao je kako ona ima osobitu važnost, no kako je najviše izložena kušnjama i napadima Božjeg i čovjekovog neprijatelja. Podsjetio je prisutne na duševno stanje izraelskog naroda u vremenu prije Isusova rođenja, u vremenu kada su živjeli u okolnostima u kojima su nestali i mir, i vjera i ljubav, no kada im je kao nada povrh svih nada, došao Jedinorođeni Sin Božji. Aktualizirajući govor o nadi, p. Modrić nadodao je kako je ona za članove Zavoda sv. Jeronima vezana prije svega uz uspjeh studija te da će se svaki član kao pojedinac izgrađivati i sazrijevati kao čovjek, koji će iz Rima otići kao bolja osoba i vjernik te će moći biti što više u službi Bogu i ljudima. Uprava i osoblje, nastavio je aktualizaciju, gaji nadu da će kroz njihov posao i poslanje proslaviti Gospodin.

         Sljedeća značajka došašća kojoj je bitan preduvjet nada jest radost koju je pojasnio dvjema pričama: poukom sv. Franje o savršenoj radosti koja se odnosi na strpljivo podnošenje okrutnosti i nemilosrdnosti, bez uzrujavanja, smetenosti i prigovaranja, te opisom filmske scene iz serijala o boksaču Rocky-u koji kao jedan od najpoznatijih filmskih boksača u povijesti svome sinu rekao kako u boksu nije važno koliko se može udariti, nego koliko se jaki udarac može primiti te potom nastaviti se i dalje boriti. U tom kontekstu zaključio je kako je tako shvaćena radost u Crkvi bila najjača u vremenima progona, zabrana i ismijavanja, kada Crkva nije odustala nego nastavila ispovijedati jedinoga istinitoga Gospodina Isusa Krista.

         Upravo takva radost, nastavlja p. Modrić, pomaže rastu u trećoj značajci došašća – pouzdanju. Govoreći o pouzdanju istaknuo je kako je moguće shvatiti važnost pouzdanja u Gospodina i njegovu milost, ako razmišljamo o pouzdanju koje on očituje prema nama. Pravi primjer je događaj Navještenja koje se može promatrati usporedno s padom prvog čovjeka: tu je vidljivo nevjerojatno pouzdanje koje Bog ima prema stvorenju te koje je snažno do mjere da je Bog i nakon razočaranja s Adamom i Evom odlučio spasiti i otkupiti ljudski rod. Bog je svjestan da će potaknuti naše pouzdanje i povjerenje u sebe ukoliko iskaže takvo pouzdanje prema čovjeku. Na kraju je zaključio kako je vrhunac procesa dostići Pavlovo pouzdanje u Boga koje je moguće iščitati iz Rim 8, 31-39.

         U svojoj propovijedi tijekom svete mise s obrascem Prve adventske nedjelje, p. Modrić, referirajući se na misna čitanja, a polazeći od zaziva «Dođi, Gospodine Isuse» kojim završava Sveto pismo, govorio je o iščekivanju drugog i konačnog Isusova dolaska kao jedne od temeljnih značajki naše vjere. Taj događaj, kaže p. Modrić, opisala su sva navještena misna čitanja. Prorok Izaija u prvom čitanju opisao ga je pjesničkom snagom, koristeći se slikom «Gore Gospodnje», slikom koja se često susreće u Svetom Pismu i opisuje Božju nazočnost i blizinu Njegovu stvorenju. Ta gora biva postavljena i uzvišena povrh svega, oslikavajući na taj način Božju veličanstvenost i svemoć koja ljude privlači k sebi i ujedinjuje ih, čineći ih braćom koja žive u slozi, a u tome je jedna od poruka vremena došašća: naučiti biti u neravnodušnom miru s drugima, pa i s onima koji ne dijele naše mišljenje, koji žive životom drugačijim od našeg. Nadalje, sv. Pavao u Poslanici Rimljanima, kaže p. Modrić, ukazao je na jednu drugu značajku došašća koja je vezana uz Kristov drugi dolazak, a ona je i središnja poruka naviještenog Evanđelja. To je budnost koja je pritom shvaćena kao stav pripravnosti koji nas čini spremnima za Isusov dolazak i kao poziv kojim nas Gospodin upozorava na veliku opasnost ravnodušnosti i relativizma u vjerskom životu. Na kraju, p. Modrić zaključio je te potaknuo prisutne neka vrijeme došašća bude vrijeme mirnog iščekivanja, u budnosti i spremnosti da se prihvati Isusa Krista koji dolazi na ovaj svijet, paleći ne samo svijeće materijalnog adventskog vijenca, nego onog duhovnog vijenca.

         Na kraju svete mise vicerektor Škraba zahvalio je predvoditelju duhovne obnove p. Modriću na upućenim poticajnim riječima, a potom duhovna obnova zaključena je zajedničkom večerom i povratkom u Zavod sv. Jeronima.

 

Mišel Kovačević

Foto: Hrvoje Zovko