Proslava sv. Nikole Tavelića
Na sam dan svečeva rođenja za nebo, u nedjelju 14. studenoga 2010., u Papinskom hrvatskom zavodu i istoimenoj crkvi Sv. Jeronima u Rimu tradicionalno je proslavljen sv. Nikola Tavelić, prvi kanonizirani hrvatski svetac. Proslava je započela misom koju je predvodio glavni tajnik Sinode biskupa nadbiskup Nikola Eterović u koncelebraciji rektora Zavoda mons. Jure Bogdana te četrdesetak hrvatskih svećenika koji se nalaze na studiju ili na službi u Rimu.
Ljepoti liturgijskoga slavlja, uz asistenciju hrvatskih bogoslova iz zavoda Germanicum i đakona Davora Berezovskog, pridonijelo je i pjevanje mješovitoga zbora crkve Sv. Jeronima pod ravnanjem don Željka Majića i u pratnji orgulja Martine Lončar, studentice orgulja na Papinskome institutu za crkvenu glazbu. Proslavi su nazočili i veleposlanik Republike Hrvatske pri Svetoj Stolici Emilio Marin, veleposlanica BiH pri Svetoj Stolici Jasna Krivošić-Prpić, veleposlanik Makedonije pri Svetoj Stolici Gjoko Gjorgjevski, veleposlanik Crne Gore pri Svetoj Stolici Antun Sbutega, kao i brojni predstavnici iz hrvatskog veleposlanstva u Italiji.
Nadbiskup Eterović je u homiliji, u svjetlu Papine pobudnice o Božjoj riječi (Verbum Domini) govorio o istinosti i aktualnosti žive Riječi u našemu životu. U evanđelju toga dana tri su teme: Isusov govor o Jeruzalemu, o eshatološkom viđenju stvarnosti te o progonstvu. “Sve te žive i djelotvorne Božje riječi kao da se uklapaju u naše živote i našu svagdašnjicu, ali na poseban način bude u nama, ne toliko govor o svršetku svega i o nekom apokaliptičnom viđenju stvarnosti, već o nadi koja izvire iz Isusovih riječi. To je ista nada koja je bila prisutna u svjedočenju sv. Nikole Tavelića, ali je još prisutnija u našim životima”, zaključio je nadbiskup Eterović.
Nakon mise predstavljena je knjiga “Počelo je u Rimu. Katolička obnova i nominiranje hrvatskog jezika u XVII. stoljeću” autora Sjepana Krasića, dominikanca i dugogodišnjeg profesora povijesti na Papinskome sveučilištu Angelicum. Djelo je izdano u nakladi Matice hrvatske Dubrovnik. Knjiga je zamišljena kao drugo, prošireno izdanje Krasićeve prve knjige “Pape i hrvatski književni jezik u XVII. stoljeću” iz 2004. Predmet koji obrađuje knjiga jest povijest hrvatskoga jezika i književnosti u XVII. stoljeću, odnosno trenutak kada su se počeli poduzimati sustavni napori na standardiziranju hrvatskoga jezika, kako bi se od njega učinio moderan jezik visoke kulturne razine. Autor je na poseban način obuhvatio katoličku obnovu i vjerska gibanja koja su potakla širenje hrvatskog jezika s naglaskom na ulozi koju je hrvatski jezik, pod ilirskim imenom, po namisli poglavara Katoličke Crkve dobio u sveučilišnoj nastavi diljem Europe kao i o njegovoj ulozi u borbi za očuvanje nacionalnog identiteta.
Nije slučajnost da se upravo zbog poznatog sudskog spora oko uvjeta za pravo na kanoničko mjesto u zbornoj crkvi Sv. Jeronima u Rimu i presude vrhovnoga crkvenog suda o tome što valja razumjeti pod pokrajinom ilirske nacije prema buli pape Siksta V. od 1589. odlučilo predstaviti knjigu u istoj crkvi u kojoj je “sve započelo”, kako i kaže sam naslov knjige – “Počelo je u Rimu”.
Knjigu je ukratko predstavila prof. Ivana Burđelez, predsjednica Matice hrvatske Dubrovnik, koja je izrazila radost i zahvalnost prof. Krasiću za djelo koje je proglašeno najboljim djelom protekle godine te je primilo i nagradu Ivan Kukuljević Sakcinski. Zahvalila je i Zavodu sv. Jeronima kojemu je uime Matice hrvatske Dubrovnik poklonila sliku sv. Jeronima, autora Rudolfa Patrera. Akademik Luko Paljetak osvrnuo se na samo značenje hrvatskoga jezika, posluživši se na početku biblijskom slikom kule babilonske, napomenuvši jedan izraz koji govori o tome kako je upravo svaki jezik svojevrsan hram u kojemu se, kao u kakvu moćniku, nalazi duša onoga koji njime govori.
Nakon kratkoga povijesnog pregleda o hrvatskome jeziku kroz stoljeća, prof. Krasić zaključio je kako bez jedinstvenog jezika ne bismo nikada znali što to znači jedinstvo i imali jedinstvenu Hrvatsku. Zahvalivši svima prisutnima, napomenuo je kako nakon njegovih 40 godina boravka u Rimu, najveći i najvredniji poklon koji može dati upravo ta knjiga o hrvatskome jeziku čija je povijest (kao i samoga autora) počela u Rimu. U tijeku predstavljanja knjige pjevao je zbor svećenika Zavoda.
Uz proslavu blagdana sv. Nikole Tavelića redovito se održava i jesenski susret hrvatskih rimskih studenata s crkvenih, državnih i privatnih učilišta u Rimu. I ove godine o toj prigodi bio je predstavljen i podijeljen “Hrvatski rimski adresar 2010/2011” koji su pod vodstvom mons. Bogdana priredili svećenici studenti i članovi Zavoda. U adresaru se nalaze informacije o 95 hrvatska dijecezanska i redovnička svećenika koji zajedno s nadbiskupom Eterovićem, 30 bogoslova, 101 redovnicom te 27 laika obnašaju svoje službe ili studiraju u Rimu. Osim osoba svećeničkog, redovničkog ili laičkog staleža, u adresaru se mogu pronaći i podaci o diplomatskim predstavništvima Crkve u Hrvatskoj i BiH te mnoge druge korisne informacije, koje su kao takve jedan od glavnih instrumenata povezivanja i međusobnog upoznavanja hrvatske rimske zajednice. Naslovna stranica adresara prikazuje sliku mozaika solinskih i istarskih mučenika iz kapele Sv. Venencija u Lateranskoj krstionici. Predgovor na hrvatskom i talijanskom jeziku, posvećen upravo toj rimskoj starokršćanskoj riznici hrvatske Crkve i povijesti, napisao je arheolog Emilio Marin, veleposlanik RH pri Svetoj Stolici. Adresar je podijeljen nazočnima, nakon čega je uslijedio domjenak u Zavodskome salonu.
