Monografija autora Milana Bešlića o hrvatskom kiparu Kuzmi Kovačiću, izdana od nakladnika AGM u Zagrebu 2013. godine, predstavljena je u prostorijama Papinskoga hrvatskog zavoda Sv. Jeronima u Rimu 2. listopada u nazočnosti brojnih talijanskih i hrvatskih gostiju, među kojima su bili zadarski nadbiskup i predsjednik Hrvatske biskupske konferencije msgr. Želimir Puljić, požeški biskup msgr. Antun Škvorčević, veleposlanik Republike Hrvatske pri Svetoj Stolici Filip Vučak, veleposlanica Bosne i Hercegovine pri Svetoj Stolici Slavica Karačić, veleposlanik Republike Hrvatske u Italiji Damir Grubiša te više drugih veleposlanika iz raznih država. Predstavljanju su također nazočili svećenici studenti iz Zavoda sv. Jeronima i oni su zajedno s vicerektorom Zavoda Markom Đurinom dali svoj dragocjen doprinos da sve proteče u najboljem redu.
Kroz predstavljanje je vodio msgr. Jure Bogdan, rektor Zavoda sv. Jeronima, a svoja su izlaganja na talijanskom jeziku izrekli: nadbiskup Želimir Puljić, veleposlanik Filip Vučak, profesor Radoslav Tomić, povjesničar umjetnosti i član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, te autor monografije Milan Bešlić, likovni i književni kritičar i esejist i sam umjetnik prof. Kuzma Kovačić.
Rektor Bogdan izrazio je u uvodnom obraćanju svoje veliko zadovoljstvo što je Zavod Sv. Jeronima domaćin predstavljanja monografije o hrvatskom umjetniku s tako bogatim djelom. Sjetivši se Ivana Meštrovića, Joze Kljakovića, Ive Dulčića i drugih umjetnika, istaknuo je da je „kipar Kuzma Kovačić posljednji u dugome nizu velikih hrvatskih umjetnika koji su svoja djela ostavili u hrvatskome nacionalnom zavodu u Vječnome Gradu“.
Nadbiskup Želimir Puljić ukazao je u svome izlaganju na odnos vjere i umjetnosti podsjetivši na svetoga Ivana Pavla II. koji je „kao papa pjesnik, mistik i pastir govorio o ‘umjetnosti kao epifaniji’ i ‘trenutku milosti’“, kao i na papu Pavla VI. koji je govorio o potrebi Crkve za umjetnicima. Nadbiskup je izrazio zahvalnost što se ovom monografijom pokazuje „kako u Hrvatskoj postoji umjetnik koji nastoji biti čuvar ljepote i tumač svijeta umjetnosti, vjere i duhovnosti, prožet otajstvenim svjetlom vjere“.
Veleposlanik Filip Vučak pročitao je najprije pismo koje je povodom predstavljanja monografije uputio ravnatelj Vatikanskih muzeja Antonio Paolucci, a u kojemu Paolucci vrednuje prof. Kovačića kao „umjetnika prvotne važnosti na hrvatskom i europskom obzorju“. Zatim je iznio svoje osobne dojmove o djelu Kuzme Kovačića, pri čemu je prepoznao tri glavna temelja njegova umjetničkog stvaranja: mediteransko okružje Hvara i Splita, pripadnost Hrvatskom narodu te katoličku vjeru.
Prof. Radoslav Tomić je predstavio Kovačićev životni tijek s obzirom na njegova umjetnička ostvarenja koja, prema Tomiću, u sebi nose „stare, prastare, primarne ideje iz prošlosti“ oblikovane suvremenim izričajem. Također se osvrnuo na značenje Kovačićevih ostvarenja za hrvatski narod i državu: „Obilježio je ne samo naše vrijeme, nego je svojim djelom definirao sudbonosno stvaranje hrvatske države i slobode. Svi mi u rukama držimo njegove kovanice Hrvatske kune, upiremo oči prema Oltaru domovine i gledamo kipove vjerničkih i državnih velikana razasutih u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, od Hvara do Zagreba, Škabrnje i Rame do Dubrovnika i Kotora, do Sinja i Vatikana.“
Ova je razmišljanja zatim nadopunio autor monografije Milan Bešlić. Opisao je Kovačića kao „kipara kršćanskoga nadahnuća“ koji se „po korištenju velikog broja različitih tvoriva, onih od duha i onih od tvari, prometnuo u jednog od najinventivnijih kipara umjetnosti i baštinika postmodernističkog europskog i svjetskog kiparskog iskustva“.
Na kraju se sam umjetnik Kuzma Kovačić obratio nazočnima izrazivši svoju neizmjernu radost što monografiju može predstaviti upravo u Papinskom hrvatskom zavodu sv. Jeronima. „Predstaviti u Svetome Jeronimu svoje djelo, u Rimu, središtu kršćanstva, bio je i ostao san svakoga hrvatskog umjetnika vjernika“, rekao je, među ostalim, Kovačić te naglasio: „Tajna utjelovljenja, kojoj sam još kao dijete povjerovao, po kojoj je onostrano, božansko postalo vidljivim, govori nam o pravoj naravi umjetnosti, posebno o naravi kiparske umjetnosti koja možda bolje odnosno izravnije i jasnije od svih drugih umjetnosti izražava tu tajnu. Narav se ne mijenja, a narav kiparstva jest prisutnost duha u tijelu, u tvorivu kipa. Dakako, autorova duha, ali i u njemu – Duha Svetoga, što u umjetnosti zovemo nadahnućem.“
Prof. Kovačić je darovao Zavodu Sv. Jeronima repliku u malome svoga kipa svetoga pape Ivana Pavla Drugoga. Nakon predstavljanja Zavod je ugostio sve nazočne na prigodnome domjenku.
Franjo Frankopan Velić
