Vrhbosanki nadbiskup i metropolit kardinal Vinko Puljić slaviti će sv. misu u četvrtak 25. listopada 2012. godine u 10.00 sati, u rimskoj bazilici Ara Coeli na Kapitoliju. Toga dana navršavaju se 534. godine od preminuća u Rimu Katarine Kotromanić Kosača “kraljice majke”, na glasu svetosti. Prema kardinalovoj želji pod sv. misom će se napose moliti za Domovinu.
Dugogodišnji rektor Zavoda sv. Jeronima msgr. Juraj Magjerec u svojoj knjizi “Hrvatski zavod sv. Jeronima u Rimu 1453-1953” opisuje ulogu i prisutnost kraljice Katarine u hrvatskoj rimskoj zajednici ovim riječima:
“Jedan od glavnih razloga razvoja kolonije i njezine dobrotvorne akcije bio je stalni priliv izbjeglica iz onih hrvatskih krajeva, koji su malo pomalo nestajali u bujici turskih navala. Pustivši po strani bezimene gomile bjegunaca, spomenut ćemo ovdje samo najplemenitiju medju njima, koja u sebi utjelovljuje s jedne strane svu bol i svu čežnju tužnih izbjeglica, a s druge strane svu brigu i svu ljubav Svete Stolice i vlastitih zemljaka u Rimu prema njima: kraljicu-majku Katarinu Bosansku, suprugu predzadnjeg bosanskog kralja Stjepana Tomaša i kćerku Hercega Stjepana Vukčića, zahumskog vojvode po kojem se i sva njegova zemlja prozvala Hercegovinom. Već tri godine poslije pada Bosne pod Turke Katarina se stalno nastanjuje u Rimu (1466.), gdje joj pruža zaštitu i pomoć Sveta Stolica. Na samrti ostavlja ona Bosnu Svetoj Stolici, ako se njezino dvoje djece, Sigismund i Katarina, ugrabljeni od Turaka i prevedeni na islam ne bi povratili u krilo Katoličke Crkve. Katarina, zadnja kraljica hrvatske krvi, umire na glasu svetosti 25. listopada 1478. i franjevački je red poštuje kao svoju blaženicu. Ona počiva u crkvi Ara Coeli na Kapitolu i nadgrobna joj je ploča, inače već dosta istrošena, uzidana u propovjedaonicu spomenute crkve. Ona je ostavila crkvi i Ustanovi sv. Jeronima u Rimu znatne darove, a njezina dvorska gospodja, plemkinja Pavka Mirković, ukopana je u tu hrvatsku narodnu crkvu, kamo je toliko puta pratila vlastitu kraljicu na svetu misu”. (Mons. Dr. Juraj Magjerec, Hrvatski Zavod sv. Jeronima u Rimu (Colegium S. Hieronymi Illyricorum in Urbe), s dodatkom Jubilejske proslave (1453-1953), Rim 1953, Tiskara Papinskog Sveučilišta Gregoriane, str. 14-15).
