Hrvatski rimski adresar navršio četrdeset godina

“DA SE BOLJE UPOZNAMO I U DUHU ZAJEDNIŠTVA VIŠE PRIBLIŽIMO”

Hrvatski rimski adresar navršio četrdeset godina¹

„Kao pripadnici jednog naroda i jedne Crkve, nalazeći se na studiju u Rimu, potrebno je da se bolje upoznamo. Tome pridonose pojedinačna upoznavanja kao i ona na misi u hrv.(atskoj) crkvi sv. Jeronima, a posebno studentski susreti. U tu svrhu priređen je i ovaj popis-adresar. Bilo bi možda korisno slijedeće akademske godine, na ovaj ili sličan način, donijeti promjene, detaljnije podatke i obavijesti (o susretima, studiju, izletima itd.). O tome bismo zajednički trebali razmisliti“.

Tako su napisali svećenici studenti iz Zavoda svetoga Jeronima Antun Čečatka, Milan Šimunović i Juraj Škarpa u (koliko nam je poznato), prvome hrvatskome rimskom adresaru 28. travnja 1974. godine. On je napisan strojopisom, na četiri stranice, s naslovom „Studenti Hrvati na studiju u Rimu (svećenici i bogoslovi) ak. godina 1973/74.“. Objavljen je pod geslom „Da se bolje upoznamo i u duhu zajedništva više približimo“². Unutra je donesen popis dvadeset i jednoga studenta iz Zavoda sv. Jeronima, adresa Zavoda s telefonom, biskupija iz koje dolaze, sveučilište gdje studiraju i smjer studija;

Popis 17 hrvatskih studenata s Antonianuma, pripadnost provinciji, studij i sveučilište; Popis 15 hrvatskih studenata iz Germanicuma; Collegio teol. ‘Propaganda Fide (trojica); Collegio Urbano fil. ‘Propaganda fide’ (trojica); Seminario Romano Maggiore (dvojica); Collegio Capranica (dvojica); Teutonicum (dvojica); Belarminum (četvorica); Teresianum (trojica); Salesianum (dvojica); Rusicum (jedan), Biblicum (jedan); Collegio dell’Anima (jedan); Collegio Nepomuceno (jedan); Objavljena su imena još dvojice studenata s adresama stanovanja, studijem i sveučilištem: Stanislav Vitković (Zagreb) i Luka Cirimotić monfortanac. Ne navodi se ustanova gdje stanuju³. Iz zavodskoga arhiva proizlazi da su se hrvatski studenti susretali i prije u crkvi i zavodu sv. Jeronima, ali nismo uspjeli pronaći neki trag koji bi upućivao na neki popis u formi adresara⁴. Zato onaj iz ak. godine 1973./1974. držimo prvim adresarom koji će kasnije dobiti suvremenije ruho i oblik knjižice. Drugi adresar „Hrvatski studenti u Rimu. Svećenici i bogoslovi, ak. god. 1974/75“ priredili su Tomislav Jozić, Juraj Škarpa i Pero Aračić. Adresar s nadnevkom 12. prosinca 1974., imao je drugačiju formu (prepolovljeni format papira A4), i donosi popis osamdeset i petorice studenata⁵. Tiskan je ciklostilom. Treći adresar s datumom 9. studenoga 1975., također ciklostilsko izdanje, priredio je Branko Barbić. U popratnoj riječi on piše: Obavijesti iz ovog popisa hrvatskih studenata u Rimu očito su nedostatne da bismo mogli imati ma i blijedu sliku o ovim našim ljudima, zajednicama kojim pripadaju, pokrajinama iz kojih dolaze a pogotovo ne o njihovim planovima i željama u vezi s našim poslanjem i dužnostima po povratku u Domovinu. Nismo popisali ni one koji duže žive u ovom gradu a bave se znanstvenim radom kao profesori ili drugačije“. (Šteta da nema barem profesora i drugih hrvatskih svećenika djelatnika u Rimu). Barbić dalje nastavlja: „Godišnje imamo dva formalna susreta svih studenata u Hrvatskom zavodu; misu u crkvi sv. Jeronima u 18.00 sati svake nedjelje; zajednički izlet te sportske susrete po dogovoru“ ⁶.

U ak. godini 1976/77 adresar je izradio đakovački svećenik student Nikola Škalabrin. Priređen je za blagdan sv. Nikole Tavelića 1976. godine. U popratnome slovu na str. 11. Škalabrin piše: „Prema ovome popisu u Rimu se nalaze 93 hrvatska studenta, a smješteni su u 15 raznih Zavoda. Želja nam je, da ovaj popis ublaži raspršenost, te omogući bolje upoznavanje i pospješi zbližavanje.“ …. „Nadamo se, da će ovi naši susreti doprinijeti stvaranju iskrenih i bratskih prijateljstava, koja će nam, uzajamno izmjenjivanje bogatstva Duha, uljepšati boravak ovdje i spremiti uspješniju suradnju u Domovini“⁷. Čini se da se od te godine do danas, adresar priprema uz proslavu blagdana sv. Nikole Tavelića.

Msgr. Đuro Kokša, vicerektor Zavoda sv. Jeronima od 1957. do 1959. bio je rektorom istoga Zavoda od 1959. do 1979. Imenovan je pomoćnim zagrebačkim biskupom 18. svibnja 1978. godine. I kao biskup upravljao je Zavodom do predaje službe nasljedniku na rektorskoj službi msgr.-u Ratku Periću koji je imenovan rektorom 7. prosinca 1979. godine. Msgr. Kokša je službu upravljanja Zavodom predao svome nasljedniku 8. veljače 1980. godine. U Zavodskome arhivu ne posjedujemo adresare za godinu 1977/78, 1978/79, i 1979/80. Bez obzira na rektorovo imenovanje biskupom i njegovu podijeljenost između Zagreba i Rima do imenovanja novoga rektora, Zavod je u tim akademskim godinama djelovao prema ustaljenome redu i rasporedu, pa je za pretpostaviti da su i u tim godinama objavljeni adresari. Uostalom sav su posao pripreme i ciklostilskog umnažanja Adresara, u to vrijeme obavljali svećenici studenti iz Zavoda.

U Zavodskome arhivu nismo pronašli adresar za ak. godinu 1980./81. Novi rektor msgr. Ratko Perić upravljao je zavodom od veljače 1980. g. do odlaska u Mostar za biskupa koadjutora. Imenovan je biskupom 29. svibnja 1992. godine. Iz razdoblja njegovog rektorovanja sačuvano je jedanaest godišta adresara od ak. godine 1981/1982 do 1991/1992. Nije nam poznato je li adresar objavljen u ak godini 1980/1981. I u vrijeme msgr. Ratka Perića adresar će sačuvati isti oblik do 1991. godine. Primjerak iz 1981. godine sadrži i neke novosti. Uz hrvatske studente svećenike i bogoslove objavljen je i popis hrvatskih redovnica studentica u Rimu. Uz sadržaj na početku Adresara on sadrži na kraju i „Kazalo osobnih imena“⁸. Ovi će se elementi zadržati do danas uz nove koji će nadolaziti. Adresar iz 1983. uredio je zavodski vicerektor Đuro Gašparović. On će uređivati Adresar sve do imenovanja biskupom u srpnju 1996. godine. U uvodu u Adresar 13. studenoga 1983., Gašparović piše o dva studentska susreta za hrvatske studente u Rimu koji će se održavati uz blagdan sv. Nikole Tavelića u studenome i uz blagdan sv. Leopolda Bogdana Mandića u svibnju⁹. Ta praksa je sačuvana sve do danas. Ciklostilsko umnažanje adresara zamijenjeno je tehnikom fotokopiranja 1985. godine. Tako će ostati do završetka drugoga i početka trećeg milenija. Adresar ak. godine 2000/2001. pripremljen za 12. studenoga 2000. godine, objavljen je tiskom, u posve novome ruhu, s umjetničkim fotografijama¹⁰. Od tada do danas objavljuje se tiskom u izdanju tiskare „Tipolitografia 2000 di De Magistris R. & C“ iz Grottaferrate.

Adresar s naslovom „Hrvatski studenti u Rimu 1991-92, uređen je kompjuterskom tehnikom i dobio je format u obliku knjižice. I dalje će ga uređivati msgr. Gašparović a format će mu ostati sve do danas nepromijenjen. Msgr. Ratka Perića je naslijedio msgr. Anton Benvin koji je bio rektorom od 1992. do 1996. godine. Vicerektor Zavoda msgr. Đuro Gašparović urediti će sva četiri adresara u vrijeme rektora Antona Benvina kao i onaj iz studenoga 1996. godine dok se je čekalo na imenovanje novoga rektora. Msgr. Benvin je dva puta napisao uvod u Adresar¹¹. U adresaru za ak. godinu 1996/97 što ga je priredio zagrebački svećenik student Nedjeljko Pintarić, likovno oblikovao dominikanac o. Anastasio Petrić OP a kompjuterski složio grčkokatolički svećenik student Taras Barščevski, uvod je napisao msgr. Đuro Gašparović, netom posvećeni đakovački pomoćni biskup¹².

Sadašnji rektor Zavoda, imenovan je u prosincu 1996. godine. Adresar je nastavio izlaziti o blagdanu sv. Nikole Tavelića do danas. Rektor je redovno pisao uvodno slovo, a studenti su prikupljali i sređivali podatke Nakon što je u Zavod došla na službu tajnice s. Ksenija Parag, zajedno sa studentima prikuplja podatke i sudjeluje u uređivanju adresara. Od 1996/1997. u Adresaru se objavljuju imena i adrese hrvatskih svećenika i redovnika na službi u Rimu. Od toga broja do danas objavljuju se također i imena hrvatskih redovnica na službi u Rimu s adresama boravka (samostana). Adresari iz 2000/2001 i 2001/2002. u uvodnome slovu posvećuju pažnju obilježavanju stoljetnice zavoda sv. Jeronima¹³. Godinu dana kasnije u uvodniku Adresara će biti objavljena sažeta povijest hrvatskih svetojeronimskih ustanova¹⁴.

Dva adresara priređena su pod vodstvom zavodskoga vicerektora don Željka Majića koji je napisao i uvod u oba adresara¹⁵. On je također napisao i uvod u adresar 2006/2007. godine¹⁶. U Adresaru za god 2010./2011., uvodno slovo je napisao hrvatski veleposlanik pri Svetoj Stolici prof. Emilio Marin¹⁷. Od 1999. do danas troškove izdavanja adresara podmirivala je obitelj Mršić-Mazzetta (Zorica, Antonio, Sabrina i Samantha). Od 2000. Adresar izlazi tiskom. To je olakšalo izdavanje pa je adresar poprimio i nove elemente, nove rubrike.

Što ćete naći u ovogodišnjem adresaru?

Iz tiska je izišao juče (10. studenoga 2012.). Standardni format, 96. stranica. Sukladno sadržaju uvodnoga članka na koricama dominira crnobijela fotogragija sluge Božjega Miroslava Bulešića, mučenika. Uvodni članak „Moja osveta je oprost“ Spomen na svjedoka vjere don Miroslava Bulešića u prigodi 65. obljetnice mučeničke smrti“ na 18 stranica opisuje život i djelo mladog istarskog svećenika mučenika. Žrtva je bezbožne mržnje na Crkvu. „U Godini vjere, u godini u kojoj se obilježava 450 godina odluke Tridentskoga Sabora o uspostavi sjemeništa, razmišljamo o svjedoku vjere, koji je završnu svećeničku formaciju stekao u Rimu“ stoji u uvodniku. Članak završava riječima: „Crkva u Hrvata se moli i željno očekuje dan uzdignuća na čast oltara svoga sina, vjernog svećenika Katoličke Crkve sluge Božjega Miroslava Bulešića“.

Uz hrvatske svećenike studente, redovnice i katoličke laike studente, popis, adrese stanovanja, telefone i elektronske adrese, i ovaj adresar objavljuje popis hrvatskih svećenika s adresama, koji su na službi i(li) mirovini u Rimu. U adresaru su objavljena imena hrvatskih sestara redovnica u Rimu ali i u nekim drugim talijanskim mjestima. Tu je i rubrika Diplomatska predstavništva Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine pri Svetoj Stolici i u Italiji. U poglavlju „Crkva u Hrvata“ nalaze se potrebni podatci o apostolskim nuncijaturama, biskupskim ordinarijatima, i biskupima u Domovini. Popis bogoslovnih sjemeništa, katoličkih bogoslovnih fakulteta, teoloških škola, malih sjemeništa, katoličklih gimnazija i škola u Domovini upućuju nas na mjesta i ustanove u kojima djeluju mnogi bivši hrvatski rimski studenti danas. Uredništva i adrese filozofsko-teoloških časopisa, Popis i adrese nekih katoličkih novina, listova i revija, katoličke informativne službe i religijski programi kod Crkve u Hrvata, i s Adresarom olakšavaju nam pristup važnim crkvenim medijima Crkve u Hrvata.

U novome adresaru nalazi se i Popis s adresama hrvatskih ustanova i udruga u Italiji, korisni telefonski brojevi kad u nekim okolnostima treba brzo reagirati, korisne web stranice. Tu je i adresa web stranice Zavoda svetoga Jeronima, koju nastojimo osvježavati s novim podatcima i informacijama kako bi bila na korist hrvatskim vjernicima u Rimu i svim našim dolaznicima u Vječni Grad. Nezaobilazna rubrika je „Raspored svetih misa i ispovijedanja u sv. Jeronimu“ kao i „Raspored ispovijedanja na hrvatskome jeziku u bazilici sv. Petra“.

Ovogodišnji adresar priredili su zajedno sa s. Ksenijom Parag svećenici studenti iz Zavoda sv. Jeronima, Hrvoje Kalem, Hrvoje Katušić, Janko Lulić i Marinko Šljivić. Troškove tiskanja podmirila je obitelj Mršić-Mazzetta (Zorica, Antonio, Sabrina i Samantha). Hvala priređivačima i sponzorima.

Prvi primjerak tiskanoga adresara objavljen je u 150 primjeraka. Posljednjih godina kao i ove godine naklada je tisuću primjeraka. Znak je to da naš četrdesetgodišnjak ima razlog svoga postojanja i da se dobro probija kroz život. Želimo mu siguran i uspješan hod naprijed prema novim jubilejima. Hvala na pažnji.