Biskupi članovi Hrvatske biskupske konferencije u zajedništvu s hrvatskom rimskom zajednicom u nedjelju 11. studenoga u Hrvatskoj crkvi sv. Jeronima proslavili su blagdan sv. Nikole Tavelića te sudjelovali na jesenskom susretu hrvatskih rimskih studenata. Koncelebriranu misu predvodio je riječki nadbiskup i metropolit Ivan Devčić, a propovijedao šibenski biskup Tomislav Rogić.

Više/più…

Prigodom pohoda “Ad limina” biskupa članova Hrvatske biskupske konferencije od 12. do 17. studenog ove godine biskupi će slaviti svete mise u rimskim bazilikama i u Hrvatskoj crkvi sv. Jeronima.

U nedjelju 11. studenoga u 18 sati u Hrvatskoj crkvi sv. Jeronima biskupi će u zajedništvu s hrvatskom rimskom zajednicom proslaviti blagdan sv. Nikole Tavelića te sudjelovati na jesenskom susretu hrvatskih rimskih studenata. Koncelebriranu svetu misu na hrvatskome jeziku predvodi mons. Ivan Devčić, nadbiskup i metropolit riječki, a propovijeda šibenski biskup mons. Tomislav Rogić.

U ponedjeljak 12. studenoga u 7:30 sati biskupi će slaviti misu u Bazilici sv. Petra, na oltaru pokraj groba sv. Petra. Nakon mise biskupi će otkriti ploču-zahvalnicu za sva djela papa i Svete Stolice za hrvatski narod. Ploča je na latinskom, a nalazi se na lijevom zidu u hodniku koji vodi iz bazilike u sakristiju.

U srijedu 14. studenoga u 15:15 sati biskupi će slaviti sv. misu u krstionici Bazilike sv. Ivana Lateranskog.

U petak 16. studenoga u 16:30 sati biskupi će slaviti sv. misu u Bazilici sv. Pavla izvan zidina.

U subotu 17. studenoga u 9:30 sati u Bazilici Svete Marije Velike svetu misu će predvoditi zagrebački nadbiskup i metropolit kardinal Josip Bozanić. Nakon euharistijskog slavlja, otkrit će u krstionici bazilike ploču koja je isklesana na glagoljici te na hrvatskom i talijanskom jeziku. Na ploči se navodi kako je upravo na oltaru Svete Marije Velike papa Hadrijan II., slaveći misu zajedno sa svetom braćom Konstantinom Ćirilom i Metodom, položio na oltar liturgijske knjige na starocrkvenoslavenskom jeziku i tako odobrio njihovu uporabu u liturgiji.

Prvog dana pohoda „Ad limina“ biskupa članova Hrvatske biskupske konferencije u ponedjeljak 12. studenog biskupi će nakon mise na grobu Sv. Petra otkriti ploču-zahvalnicu za sva djela papa i Svete Stolice za hrvatski narod.

Ploča je na latinskom, a nalazi se na lijevom zidu u hodniku koji vodi iz bazilike u sakristiju.

Tekst urezan u kamenoj ploči na latinskom glasi:

IN MEMORIAM EVANGELIZATIONIS CROATORVM PRIMAE APVD SLAVORVM GENTES • IOANNES PP. IV MISIT EIS ABB. MARTINVM FERE A. DCXLI • IOANNES PP. VIII BENEDIXIT DVCEM BRANIMIRVM POPVLVMQVE EIVS IN HAC BASILICA IN FESTO ASCENSIONIS DOMINI A. DCCCLXXIX • S. GREGORIVS PP. VII REGEM CONFIRMAVIT ZVONIMIRVM A. MLXXVI VNCTIONE ET CORONATIONE PER MANVS ABB. GEBISONIS • S. IOANNES PAVLVS PP. II HAEC MEMORANS IN HAC BASILICA MISSAM LINGVA CROATA CELEBRAVIT A. MCMLXXIX • A.MMXVII LAPIS HIC POSITVS FRANCISCO SVMMO PONTIFICE.

(Prijevod na hrvatski: U spomen evangelizacije Hrvata, prvog od slavenskih naroda. – Papa Ivan IV. poslao im je opata Martina 641. – Papa Ivan VIII. blagoslovio je u ovoj bazilici kneza Branimira i njegov narod na blagdan Gospodinova Uzašašća g. 879. – Sv. Papa Grgur VII. okrunio je Zvonimira za kralja po rukama opata Gebizona g. 1076. – Sv. Papa Ivan Pavao II. sve ovo spominjući u ovoj je bazilici slavio sv. Misu na hrvatskom jeziku g. 1979. – Spomen ploča postavljena je ovdje 2017. g. u vrijeme pontifikata pape Franje).

Dr. don Niko Kličan umro je nakon dulje bolesti u nedjelju, 21. listopada u Beču, a pokopan je u rodnom Pridvorju u Konavlima u petak, 26. listopada.  

Niko Kličan rođen je 21. svibnja 1938. u Pridvorju od roditelja Bože i Nike rođ. Cikut. Nakon gimnazije u Dubrovniku i teologije u Zagrebu, zaređen je u Dubrovniku 27. lipnja 1965. godine, a 4. srpnja te godine u Pridvorju je slavio mladu misu.

Tijekom 1966. godine don Niko je bio u pastoralnoj službi u Suđurđu. Sljedeće 1967. godine otišao je na postdiplomski studij u Rim. Na Gregorijani je studirao društvene znanosti te je doktorirao 1975. godine. U Papinskom hrvatskom zavodu sv. Jeronima je boravio od 1968. do 1974. Vratio se u biskupiju sa željom da radi kao profesor. Preuzeo je župu u Trstenom, te je u isto vrijeme asistirao na teološkom fakultetu u Zagrebu. Zbog teške spojivosti tih dviju službi don Niko je uskoro otišao u Beč i tamo nastavio svoje svećeničko i profesorsko djelovanje. Iz Dubrovačke biskupije ekskardiniran je 2001. godine i inkardiniran je u Bečku nadbiskupiju. Osnivač je, a bio je više godine i predsjednik, Matice hrvatske u Beču.